Zlatna dob
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, starijim osobama se smatraju osobe u dobi između 65 i 75 godina. U osoba starijih od 60 godina fiziološke promjene izazvane starenjem organizma dobivaju i svoje vanjske manifestacije koje se mogu znatno individualno razlikovati.
Svi organi podložni su starenju i promjenama koje ga prati, pa tako i usna šupljina. S obzirom na važnost usne šupljine i zuba vrlo je bitno znati koje su to promjene izazvane starenjem, a uočljive su u usnoj šupljini. Dobro oralno zdravlje može znatno pridonijeti kvaliteti sveukupnoga svakodnevnoga života.
POSJETI ORDINACIJI DENTALNE MEDICINE
Smatra se da u prosjeku osoba starije životne dobi doktora dentalne medicine posjeti doktora dentalne medicine 1-3 puta godišnje. Posjet doktoru dentalne medicine u starijoj osobi može postati poseban izazov. Osobe starije životne dobi posjet doktoru dentalne medicine često doživljavaju kao stresan događaj. Medicinske komplikacije su kod te skupine pacijenata češće ranije ujutro, što je nerijetko povezano s porastom krvnog tlaka. S druge strane, u kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima dnevni stres i umor mogu negativno utjecati na zdravstveno stanje. Stoga je najbolje vrijeme posjeta planirati za kasne jutarnje ili rane poslijepodnevne sate i to početkom tjedna, a ne pred vikend, kako bi u slučaju komplikacija izazvanih stomatološkim zahvatom starija osoba mogla ponovno potražiti stomatološku pomoć.
Starije osobe obično dobro ne podnose dulji boravak kod doktora pa je liječenje bolje izvesti u više kraćih posjeta.
Doktora treba detaljno informirati o svim bolestima, o trenutačnom zdravstvenom stanju i subjektivnom dojmu o vlastitom zdravlju. Kod svih novih pacijenata starije životne dobi, kao i onih kod kojih je prošlo više od šest mjeseci od zadnjeg posjeta potrebno je izmjeriti krvni tlak..
Prije kliničkog pregleda i rada u usnoj šupljini doktor treba pacijentu omogućiti brz, lagan i udoban smještaj. Pacijenta treba izvijestiti o trajanju pregleda, odnosno određenog tretmana. Ako je starija osoba doktoru došla bez pratnje, poželjno ju je nekoliko minuta nakon ustajanja sa stolca pratiti i držati pod nadzorom i tek potom pustiti kući.
U osoba sa artritisom čeljusnog zgloba, karcinomom glave i vrata koje su bile podvrgnute kirurškoj terapiji i/ili zračenju te u osoba s Parkinsonovom bolešću i drugim neurološkim i mišićno-koštanim poremećajima, pregled i rad u usnoj šupljini može biti otežan zbog smanjene mogućnosti otvaranja usta. Tada se zahvati izvode postupno, u više navrata te se planiraju samo oni koji se mogu izvesti sukladno pacijentovu zdravstvenom stanju.
Oralno zdravlje starijih osoba
Samo starenje, kao i bolesti, lijekovi te različiti načini liječenja bolesti koje se pojavljuju u starijoj dobi mogu izazvati specifične promjene u usnoj šupljini i utjecati na njezinu fiziologiju. Katkad se patološke promjene pojedinih organskih sustava najprije mogu manifestirati u usnoj šupljini i biti prvi znak za uzbunu da nešto nije u redu sa zdravljem. Kronične bolesti poput dijabetesa, srčanožilnih, neuroloških, reumatskih i zloćudnih bolesti mogu izazvati pojavu različitih neugodnih simptoma u usnoj šupljini: od pečenja i suhoće usta do gljivičnih infekcija.
Kod starijih osoba sluznica usne šupljine postaje tanka, manje elastična i slabije prokrvljena, a nerijetko i promijenjene boje. U kutovima usana mogu se pronaći pukotine kože i sluznice koje se zbog infekcije mogu upaliti.Osim toga sluznica je zbog smanjenog izlučivanja sline suha i zbog toga postaje lako ranjiva i podložna traumama različitih uzorka te gljivičnim infekcijama.
Broj okusnih pupoljaka se sa osam tisuća koliko ih nalazimo u mladih osoba znatno smanjuje, što utječe na doživljaj okusa i mnoge namirnice i hrani čini neprivlačnima. Loša i neredovita oralna higijena popraćena uzimanjem različitih lijekova kod starijih osoba može dovesti i do upale zubnog mesa i drugih bolesti parodonta. Upaljeno zubno meso može postati bolno i osjetljivo na dodir te može lako prokrvariti.
Promjene izazvane starošću najčešće prate promjene vidljive na ostalim tkivima, a prije svega na onom koštanom.
Iako kod zdravih starijih osoba nisu dokazane promjene ni u izlučivanju sline ni u njezinoj kvaliteti, smanjenje izlučivanja sline može biti povezano s različitim bolestima poput dijabetesa, Alzheimerove bolesti.
Nedostatak sline ima višestruk utjecaj na oralno zdravlje.
Zbog nemogućnosti ispiranja zuba, sluznice i usne šupljine slinom, u ustima se zadržavaju ostaci hrane te odljuštene epitelne stanice, što povećava sklonost infekcijama sluznice te razvoju zubnog karijesa.
S druge strane u slini se mijenja i umanjuje osjet okusa pa hrana i pića postaju neprivlačni ili čak odbojni, a žvakanje i gutanje takve hrane postaje bolno i neugodno, što u krajnjem slučaju može izazvati pothranjenost.
najveću sklonost zloćudnoj preobrazbi.
Ima li starija osoba sačuvane vlastite zube
Zbog fiziološkog izrastanja zuba i mogućeg povlačenja zubnog mesa dolazi do izlaganja zubnog cementa u području vrata zuba. Zbog drukčijeg kemijskog sastava nego što je to caklina koja sadrži više anorganskih tvari, karijes se lakše razvija i širi zubnim cementom. Endodontsko liječenje starijih osoba može biti otežano, a katkad i nemoguće.
Starije osobe često imaju djelomične ili potpune zubne proteze koje zamjenjuju njihove prirodne zube.
Kao i sve drugo, zubne proteze imaju svoj vijek trajanja. Kada proteza izgubi svoju funkcionalnost te više ne omogućuje normalno žvakanje niti usitnjavanje hrane ili počinje na neki način smetati, treba je zamijeniti i izraditi novu. Starije osobe se na novu protezu nešto teže navikavaju i nerijetko je izbjegavaju nositi jer ih žulja, smeta im, grebe ih i slično.
Za navikavanje na novu protezu treba vremena, a postoje li određene smetnje koje sprečavaju njezino udobno nošenje i upotrebu, treba posjetiti stomatologa koji će je na odgovarajući način prilagoditi. Kombinirano nošenje stare i nove proteze nije poželjno jer samo produžuje vrijeme prilagodbe na novu protezu. Katkad zubne proteze potpomognute djelovanjem gljivice Candide albicans mogu izazvati upalu nepca (palatitis prothetica). U tom slučaju je potrebno posjetiti stomatologa koji će prepisati odgovarajuću terapiju.
Stomatološko liječenje starijih osoba
Kod zdravih starijih osoba nema posebnih ograničenja u pogledu provođenja liječenja. Kod starijih osoba s kroničnim bolestima prilikom planiranja i provođenja liječenja treba uzeti u obzir pacijentov opći zdravstveni status i ograničenja koja on nameće. To se ponajprije odnosi na opsežniju oralnu rehabilitaciju, operacijske stomatološke zahvate i primjenu lokalne anestezije. Treba imati na umu da kod starijih osoba postoji smanjena sposobnost cijeljenja i obnavljanja tkiva nakon invazivnih operacijskih postupaka.
Primjenom lokalne anestezije tijekom liječenja, treba uzeti u obzir fiziološke promjene koje prate starenje, što se prije svega odnosi na očuvanost i funkcioniranje srčanožilnoga, dišnoga i bubrežnog sustava. Lokalni anestetici utječu na automatizam rada srca, kontraktilnost i provodljivost srčanog mišićja te na relaksaciju glatkih mišića krvnih žila i bronha. Lokalnim anesteticima izazvano usporenje srčanog ritma, pad krvnog tlaka i prekid provodljivosti srčanih mišića može dovesti do zastoja u radu srca. Kod starijih osoba posebno pažljivo treba primjenjivati lokalne anestetike koji sadrže adrenalin.
Vađenje zuba u Hrvatskoj još je uvijek najčešći oralno-kirurški zahvat kod osoba starije životne dobi. Zbog lošijega materijalnog statusa kod nas se osobe starije životne dobi rjeđe upuštaju u nadomještanje zuba ili skupina zuba kombiniranom implantološko-protetskom terapijom i sklonije su izradi protetskih nadomjestaka poput mostova, djelomičnih ili potpunih zubnih proteza.
Liječenjem i ublaživanjem tegoba vezanim uz promjene osjeta okusa, mirisa, osjećaja pečenja i žarenja u usnoj šupljini te poteškoća vezanim uz smanjeno izlučivanje sline, najviše se bave stomatolozi specijalisti oralne medicine. Iako te tegobe najčešće imaju višestruke uzroke, pojedine simptome moguće je znatno ublažiti. Tako se izlučivanje sline može potaknuti mehaničkom i kemijskom stimulacijom žlijezda slinovnica ili se slina eventualno može nadomjestiti pripravcima umjetne sline.
Preporučuje se da starije osobe najmanje svakih od tri do šest mjeseci posjete svog doktora, a po potrebi i češće.
Čišćenje proteza
Koliko često treba čistiti proteze?
Važno je održavati proteze kao što njegujete svoje prirodne zube. Treba ih održavati što čistijim kako ne bi izgubili više zubi ili dobili upalu desni ili bakterijske i gljivične infekcije. Obično se preporučuje da ih temeljito očistite barem jednom dnevno i nakon jela ako je potrebno.
Kako očistiti zubne proteze?
Proteze se mogu slomiti ako ih ispustite iz ruku. Uvijek čistite proteze iznad zdjelice s vodom ili presavijenog ručnika za slučaj da ih ispustite.
Za čišćenje proteza opće je pravilo: četkajte i namakajte ih svaki dan. Prvo četkajte svoje proteze kako biste uklonili sve dijelove hrane. Koristite neabrazivno sredstvo za čišćenje proteza, a ne pastu za zube. Pazite da ih ne ribate previše čvrsto jer to može uzrokovati stvaranje brazdi na površini proteze.
Obavezno četkajte sve površine proteze, uključujući površinu kojom proteza naliježe na desni. To je posebno važno ako koristite bilo koji fiksator proteze.
Svakodnevno namočite proteze u otopini za čišćenje proteza. To će vam pomoći ukloniti sve preostale mrlje od plaka kao i tvrdokorne mrlje. Također će pomoći dezinficirati vaše proteze, čineći ih svježijim. Uvijek se pridržavajte uputa proizvođača.
Ako primijetite nakupljanje mrlja ili kamenca, neka vam zubnu protezu očisti dentalni tim.
Postoji li nešto što bi trebalo izbjegavati?
Važno je da za čišćenje proteza ne koristite nijedno sredstvo za izbjeljivanje. Izbjeljivanje može dovesti do slabljenja proteza kao i do ružnog izgleda. Ne koristite jako vruću vodu za namakanje proteza. To može oslabiti proteze uzrokujući njihovo pucanje.
Što treba učiniti ako proteza ima mekanu podlogu?
Neki ljudi imaju osjetljive desni i možda im je potrebna mekša podloga proteze. Ako imate neku od ovih posebnih podloga, važno je prije upotrebe bilo kojeg sredstva za čišćenje ili sredstava za fiksaciju proteze, provjeriti sa svojim dentalnim timom jer neki proizvodi mogu oštetiti podlogu.
Što ako imam metalnu protezu?
Neki proizvodi za čišćenje mogu oštetiti metalne proteze, pa razgovarajte sa svojim dentalnim timom o tome kako ih čistiti. Ako vaša proteza ima kvačice, morate pažljivo paziti na čišćenje kako biste izbjegli njihova oštećenja.
Trebam li proteze ukloniti noću?
Ne držite proteze preko noći u ustima, osim ako za to ne postoje konkretni razlozi.
Može li ih moj zubni tim očistiti?
U nekih osoba zubni kamenac se nakuplja na zubnim protezama baš kao i na prirodnim zubima. Ako se plak ne ukloni pravilno, može reagirati s vašom slinom i stvrdnuti se u obliku zubnog kamenca. Kao i kod vlastitih zuba, ovaj kamenac nećete moći sami u potpunosti ukloniti, a na kraju to može učiniti protezu neugodnom i neurednom. Vaš dentalni tim moći će ukloniti ovaj kamenac pomoću profesionalnog uređaja za čišćenje proteza.
Što mogu učiniti u vezi s bojenjem?
Kao i prirodni zubi, proteza može svaki dan nakupiti mrlje. To posebno vrijedi ako pušite, ili pijete puno čaja, kave ili crnog vina. U većini slučajeva te mrlje ćete morati uklanjati redovitim čišćenjem. Međutim, tvrdokornije mrlje mogu zahtijevati više čišćenja, te bi vam trebao pomoći vaš dentalni tim.
Trebam li i dalje posjećivati mog doktora dentalne medicine?
Važno je redovito posjećivati dentalni tim čak i ako nemate nijedan prirodni zub. Doktori dentalne medicine ne provjeravaju samo vaše zube, već i meke dijelove usta, uključujući jezik i obraze. Ovi su pregledi jednako važni, tako da dentalni tim može uočiti sve infekcije, stanja usta ili čak karcinom usta u najranijim fazama. Vaš dentalni tim reći će Vam koliko često ga trebate posjećivati.